Listajući godine u nazad, historija sajma govori da je 1969. godine održan prvi sajam šljive. Bila je to, kratko rečeno, privredno – turistička manifestacija, čiji je cilj bio da šljivi i voćarstvu u ovom kraju pokloni mjesto koje i zaslužuju. Zamisao je bila da se Gradačac i na taj način ponudi gostima, ali i da šljiva, koja to zaista zaslužuje, bude povod za što veća okupljanja proizvođača, stručnjaka, predstavnika poljoprivrednih i drugih srodnih organizacija. Te 1969. godine, kada je šljiva bila polegla od roda i kada plasmana nije bilo, grupa entuzijasta je odlučila da problem roda, plasmana i prerade podigne na nivo koji će značiti preokret, te da se problem pretvori u prednost. No, afirmacijom šljive kao okosnice sajamske manifestacije, razmišljalo se i o mogućnostima plasmana, saradnji poljoprivrednih proizvođača sa proizvođačima mehanizacije i prerađivačima voća i povrća.
Za početak, ambicije su bileskromne i sve ono što je trebalo predstaviti organizirano je u prostoru jedne škole i stare kino dvorane. Ipak, i prvi „Dan šljive“ pokazao je svu opravdanost ovakve manifestacije. Na sajmu učestvuju 22 izlagača sa prostora bivše Jugoslavije, a Skupština općine, u oktobru 1969. godine, donosi odluku o ustanovljenju „Sajma šljive“ – manifestacije koja će se održavati krajem avgusta svake godine. Osam godina se manifestacija pripremala i organizirala na amaterskoj osnovi, da bi 1976. godine dobila profesionalne organizatore. Stalno se razvija i obogaćuje, pa aprila 1987. godine „Sajam šljive“ ulazi u zajednicu za plansku i poslovnu suradnju jugoslovenskih sajamskih organizacija i time postaje priznat kao značajni međunarodni sajam. Posljednji rat je nažalost prekinuo kontinuitet sajamske manifestacije u Gradačcu. No nije razbio i ideju, i nije oduzeo tradiciju i ubio optimizam. Već u prvim danima mira, počelo se razmišljati o obnovi objekta, te o obnovi događaja koji je gradu donosio prihod, veselje i koji je bio neodvojivi dio ove sredine. Entuzijasti, uposleni u Gradačačkom sajmu su krenuli u novu kampanju. Trebalo je obnoviti prostore, spojiti pokidane veze i organizirati sajam u teškoj privrednoj situaciji u BiH. Uporno i temeljito se pristupalo poslu.
Već 1996. godine, organizirana je manifestacija koja je odisala tradicijom i otvorila vrata grada za goste, prijatelje, obezbijedila nova poznanstva, nove susrete. Sajmu je udahnut novi život. Pomoć nije izostala, podrška je postignuta, kako na općinskom, tako i na kantonalnom nivou, sve uz pomoć pojedinaca. Od tada, pa sve do danas, projekat sajma se razvija i sve je sadržajniji. Zbog toga 1999. godine, tri decenije od prvog „Sajma šljive“, manifestacija dobija naziv Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije, a zbog tradicije u nazivu će uvijek biti prisutan naziv – sajam šljive.